|
MARIHUANA je najcesce koriscena droga u svetu i kod nas. Glavni sastojak u marihuani (pored jos 400 drugih sastojaka) je jedinjenje THC (delta-9-tetrahydrocannabinol). Membrane odredjenih nervnih celija sadrze proteinske receptore koji vezuju THC koji se apsorbuje u masnom tkivu u razlicitim organima. Kad se smesti, THC otpusta seriju celijskih reakcija koje menjaju stanje svesti. Efekti marihuane zavise od jacine i potencije THC-a koji sadrzi. Jacina droge se meri s obzirom na prosecnu kolicinu THC-a. Marihuana prosecno sadrzi oko 3% THC-a.
Zdravstvene teskoce:
Marihuana je stetna i rizicna po zdravlje.
Veoma je tesko precizno ispitivati dejstvo marihuane, s obzirom na cinjenicu da ne postoji sistem u nasem organizmu na koji ona ne deluje. Pored toga, ova droga u sebi kombinuje dejstvo razlicitih kategorija opijata, kao sto su alkohol, sredstva za smirenje ili halucinogene droge. Marihuana moze biti stetna na mnogo nacina, kako u trenutku uzimanja, tako i tokom duzeg vremena konzumiranja.
Upotreba marihuane prouzrokuje:
Probleme sa pamcenjem i ucenjem; zaboravljanje; gubitak koordinacije; dezorijentisanost; iskrivljenu percepciju; ubrzani rad srca; anksioznost i napade panike; napade paranoje, straha i smeha; napetost; zakrvavljene oci; povecan apetit;
Posledice koriscenja marihuane:
Ostecenje mozga i centralnog nervnog sistema, poremecaji u reproduktivnim organima i radu srca, povecanje krvnog pritiska, rak.
Uticaj na mozak:
THC ostecuje nervne celije u delu mozgu gde se pamti. Naucnici su otkrili da THC menja nacin na koji informacije dolaze do mozga i preradjuju se u hipokampusu. Hipokampus je deo limbickog sistema mozga koji je od presudnog znacaja za ucenje, pamcenje i integraciju iskustava sa emocijama i motivacijom. Neuroni u sistemu preradjivanja informacija u hipokampusu i aktivnost nervnih vlakana u ovom podrucju ometeni su prisustvom THC-a. U laboratorijskim ispitivanjima, otkriveno je da velike količine THC-a koje su davane mladim pacovima izazivaju gubitak mozdanih stanica slican onome koji nastaje usled starenja. U 11-om ili 12-om mesecu zivota (oko polovine njihovog zivotnog veka) mozak pacova je izgledao kao kod veoma starih zivotinja. Nije poznato da li kod ljudi dolazi do takvih efekata, jos uvek se dolazi do novih saznanja o nacinima na koje marihuana ostecuje mozak.
Dugotrajna upotreba marihuane stvara promene u mozgu slicne onima koje stvara dugotrajno konzumiranje vecine drugih droga.
Uticaj na pluca:
Onaj ko redovno pusi marihuanu ima respiratorne probleme slicne onima koje imaju pusaci duvana: svakodnevno kasljanje i iskasljavnje slajma, simptome hronicnog bronhitisa i ceste prehlade. Pusenjem "trave" se povecava rizik od pojave bronhitisa i upale pluca, a pet dzointa nedeljno, u tom smislu, predstavljaju ekvivalent dnevno popusenoj pakli cigareta. Osim prisustva THC-a, kolicina katrana koji udahnu pusaci marihuane i nivo karbon monoksida koji se apsorbuje su tri do pet puta veci nego kod pusaca duvana. Ovo moze biti zbog toga sto korisnici marihuane dublje udisu dim i duze ga zadrzavaju u plucima kao i zbog toga sto se dim marihuane ne filtrira.
Dugotrajno pusenje marihuane izaziva ostecenje ili unistenje plucnog tkiva sto dovodi do abnormalne funkcije pluca kao i do emfizema i raka pluca i disajnih puteva.
Ovo je samo deo teksta, ostatak procitajte ovde:
[url]http://www.mirijevo.co.yu/narkomanija/Vrste_narkotika/Marihuana/body_marihuana.html [/url]
[Izmenjeno dana 27/8/2004 od strane sokocalo]
|