|
  |
Preporučite dobar film |
|
|
| jek |
Sep 12 2004, 01:06 PM
|
Profi

Status: Banovan
Postova: 905
Reg: 8-March 04
Član broj: 35 179

|
"The Outlaw Josey Wales" - "Odmetnik Džozi Vejls". 1976 Warner Bros.
uloge: Clint Eastwood & Sandra Locke
Režiser: Clint Eastwood
žanr: western
"Izabrati smrt je lako, a život teško"
Film je smešten u dane pred kraj Građanskog rata u SAD i govori o Josey Wales-u miroljubivom farmeru kome jedna banda odmetnika pali kuću, uništava svu imovinu i ubija celu porodicu. On postaje nemilosrdni osvetnik kome je cilj da pobije sve one koji su mu uništili život. On se priključuje gerilcima koji i pored zvanične kapitulacije Juga na stavljaju svoju borbu protiv trupa Severa. Pripadnost gerili čini da on i zakonski postane odmetnik, odpadnik od zakona, i za njim se raspisuje poternica.
Međutim osvetnički duh koji obuzima Josey-a ipak ne uspeva da potpuno zatre duh čoveka koji je bio graditelj, domaćin, otac, suprug. I ma koliko jako bila želja za osvetom, duboko u duši prebivao je duh starog Josey-a. Svaki dan Wales-ovog postojanja budio je u njemu tu skrivenu čežnju za životom, budio sećanja, želju da se počne iznova.
Film nam upravo pokazuje taj proces kojim se nemilosrdni osvetnik Josy Wales osvešćuje i vraća onim vrednostima koje je izabrao nekad davno i za koje je verovao da su zauvek umrle.
|
|
|
|
|
|
| jek |
Sep 12 2004, 05:59 PM
|
Profi

Status: Banovan
Postova: 905
Reg: 8-March 04
Član broj: 35 179

|
" The Last Temptation of Christ" - "Poslednje Hristovo iskušenje". (1988)
režija: Martin Scorsese
scenario:Paul Schrader
po knjizi: Nikos Kazantzakis-a
uloge:
Willem Dafoe .... Jesus of Nazareth
Harvey Keitel .... Judas Iscariot
Verna Bloom .... Mary, Mother of Jesus
Barbara Hershey .... Mary Magdalene
David Bowie .... Pontius Pilate
"Poslednje Hristovo iskušenje" Skorcezeovo provokativna, opominjuća, začuđujuća, briljantna adaptacija novele Nikosa Kazancakisa grozničavog je intenziteta. Gledajući film osećate da ste uhvaćeni u zamku halucinacije koja vam je samo delom razumljiva. U svakom kadru možete osetiti potpunu predanost Skorcezea svom verovanju i svom shvatanju umetničkog postupka.
Ovo je priča o Hristovom životu ispričana na način kako nijedna druga nije. U adaptaciji ovog epa, Skorceze Hrista prikazuje kao običnog čoveka, prikazuje sve ono ljudsko kod njega, ni u čemu slično konvencionalnim obradama Hristovog života.
Najveće odstupanje je kod Hrista samog. Nema ničeg božanskog, uzvišenog i svetog u njegovoj pojavi. Hrist u filmu nastupa kao drvodelja koji sarađuje sa Rimljanimau njihovoj poteri za pobunjenim Jevrejima. Razlog za to on nalazi u nastaojanju da ga Bog omrzne. Hrist kaže: "Bog me voli, ali mi nanosi bol koji ne mogu da podnesem". On ide toliko daleko u želji da se otuđi od Boga, da potkazuje pobunjenike i gleda kako ih Rimljani odvode u krvi i lancima.
Hrist je ispunjen sumnjom u pogledu svoje sudbine. Nije siguran kome pripadaju glsovi koje čuje, Bogu ili Đavolu. Prezirući svoju slabost i kukavičluk i odupirući se iskušenju, on kažnjava svoje telo noseći gvozdene lance oko svog struka.
Upravo taj konflikt - borba između telesnog i duhovnog - Skorceze i Šreder (scenarista s kojim je radio i na filmovima "Taksist" i "Razjareni Bik") uzimaju kao glavni subjekt svoje priče. U tom pokušaju da opišu univerzalno ljudsko, oni ne stavljaju Hrista iznad nas i naših slabosti, već u istom nivou s običnim čovekom koji je podložan istim sumnjama i iskušenjima.
Viljem Defo više nam liči na modernog neurotičnog čoveka, nego na biblijsku ličnost. Pre nalik Hamletu, nego Mesiji. Defoova gluma nas navodi da o Hristu razmišljamo kao o ludaku.
Strah vlada Hristom, pre nego svetost. On bi se pobunio protiv Boga da nije takva kukavica. Njegov preobražaj nastupa u pustinji, gde on se on pročišćuje postajući Bog Ljubavi, zatim Bog Mača koji se bori protiv Đavola u svim njegovim oblicima. Njegovi su neprijatelji kako sami Rimljani tako i same Jevrejske vlasti i zakoni. Kad stigne u Jerusalim da se moli, videći sve te trgovce, menjače novca, zelenaše u hramu on u nastupu gneva i besa prevrće njihove stolove i baca njihov novac u vazduh.
U tom delu filma Hrist je neka vrsta revolucionara, harizmatični lider čija družina prerasta u malu armiju sledbenika. Idući iz mesta u mesto, iz sela u selo, moleći se i šireći poruku ne mekim pobožnim tonovima već gorućim buntovničkim jezikom. Ne možemo a da ne osetimo kontroverzu kada se nakon venčanja Hrist hvalisavo obraća maloj skupini rečima da je on taj na kogu su čekali, da je on Bog...
...I drugi glumci znaju da zalutaju. Kad krenu pogrešnim putem glumci kao da nisu sigurni kojim stilom bi trebalo da odigraju svoje uloge, pa se ponekad oseća privremeno zastranjivanjeu njihovim karakterizacijama likova. Samo Harvi Kajtel u ulozi Jude i Dejvid Bouvi kao Pontije Pilat ostaju dosledni u svojim karakterizacijama. Kako je priča o Hristu, samim tim to je Defoov film. Dafoovo lice nalik masci kombinacija je krhkosti i surovosti; lice koje može da dočara zaostalost, ali i božansku opsednutost. Na njegovom licu nema izveštačenosti i on kao Hrist vlada svojim karakterom i bolom koji on nosi, do stepena koji je do strahopoštovanja ubedljiv.
Barbara Herši kao Marija Magdalena manje je uverljiva i nijeu potpunosti ispunila jako težak zadatak koji je imala da označi Hristovu humaniju stranu i njegovu čežnju da se oslobodi tog teškog bremena koji mu njegova božanska misija na zemlji nalaže... Najkontraverznija scena Heršijeve nalazi se u poslednjem segmentu filma, u kome Hrist uz pomoć anđela čuvara biva skinut s krsta i spašen od patnji. U tom dugom odlomku odigrava se njegovo poslednje iskušenje, još uvek noseći krunu od trnja na glavi i pokriven krvlju njemu biva kazano da nije Mesija i da su budućnost i nova porodica pred njim, i da ga čekaju. U jednoj zelenoj travnatoj dolini Marija Magdalena mu prilazi obučena u belo za njihovo venčanje, a zatim oni vode ljubav.
Ljubavna scena ni u kom slučaju nije pornografska ili pohotljiva - senzibilna je i snimljena kao romantični interludij, a ta fantazija predstavlja kulminaciju Hristovog sanjarenja o životu na zemlji, njegovo oslobođenje od boli i patnji koju nosi činjenica da je Božiji sin. Ujedno je i njegov najveći kukavičluk i dolazi u trenucima najvećeg ispita, trenucima pred smrt. Konačno Hristov trijumf nad tim iskušenjem i mirenje sa svojom misijom na zemlji ujedno je i njegovo spasenje i konačna pobeda. Vraćajući se na krst, on uzvikuje: "Ispunjeno je"
Hal Hinson
Washington Post
August 12, 1988
|
|
|
|
|
|
| perapisar |
Sep 16 2004, 11:51 PM
|
Veteran

Status: Član
Postova: 2 274
Reg: 22-May 04
Član broj: 54 638

|
Da nastavimo sa filmovima koji pripadaju žanru vesterna, Unforgiven(neoprošteno, neoprostivo), režisersko i glumačko remekdelo, u ovomj temi već pominjanog Clint Eastwooda, radi se o penzionisanom, nekada čuvenom ubici i pljačkašu, a u trenutku dešavanja filma, mirnom i porodičnom čoveku kome je netom preminula žena i koji prihvata ponudu svog negdašnjeg pajtaša mu da za pare pobiju neke obesne kauboje koji pijani isekoše prostitutke u nekoj zabiti na Divljem Zapadu, te ih grdno unakaziše. Pomenute dame, usled pretrpljenog stresa i gubitka mogućnosti da avanzuju u poslu ponudiše veliku sumu za smrt dotičnih kauboja. Posebno su upečatljive neke rečenice u filmu npr ne sećaš se da zašto si ubio čoveka?
Klint: Ne sećam se, bio sam mrtav pijan i sl.Kraj filma donosi smrt gomoli kauboja koji su ubili Klintovog drugara(jer nije hteo da ga cinka)+brutalnom šerifu koji je na početku filma na mrtvo isprebijao Klinta+ neverovatni monolog upućen građanima zabiti na mitskom Divljem Zapadu u (o kućama, ženama i psima).
|
|
|
|
|
|
| keramida |
Sep 22 2004, 10:20 PM
|
Početnik

Status: Član
Postova: 40
Reg: 12-September 04
Član broj: 75 911

|
 CATWOMAN
Hali Berry, Benjamin Bratt, Sharon Stone
Spider- Man 2
Tobey Maguire, Kirsten Dunst, James Franko, Alfred Molina
|
|
|
|
|
|
| vrag |
Sep 24 2004, 08:35 AM
|
Mali Zeleni

Status: Član
Postova: 939
Reg: 28-February 04
Član broj: 3 588

|
JA ROBOT
sa Vili Smitom,
odlican je.
|
|
|
|
|
|
| bejbi-blu |
Sep 24 2004, 01:27 PM
|
Veteran

Status: Član
Postova: 2 041
Reg: 29-October 03
Član broj: 23 763

|
OPASNE VEZE
Radjen po istoimenom romanu Lakloa,je intrigantna prica
o zavodjenju,spletkama i amoralnosti smestena u milje francuske predrevolucionarne
aristokratije.
Film je doziveo vise ekranizacija i TV-verzija.
Kultni status je dostigao verzijom Stephena Frearsa iz 1988.
Izvanredna glumacka ekipa u u kojoj je spletkarenju sklonu markizu de Mertueil glumila Glenn Close, njeno zavodničko oruzje grofa Valmonta igra John Malkovich, a žrtvu zavođenja, Tourvilleovu, Michelle Pfeiffer. Ni ostatak glumačke postave (Keanu Reeves, Uma Thurman, Swoosie Kurtz) nije nimalo zaostajao za troje glavnih. Film je imao sedam nominacija za Oscara, uključujući i onu za najbolji film, a dobio ih je tri (scenografija, kostimografija i adaptirani scenarij).
Iskreno preporucujem i film a i roman koji je zaista neuobicajen s obzirom da
ga cini samo skup pisama .
NAPOMENA:Ovo delo treba da posluzi kao opomena i pouka drustvu,
ne bih savetovala da ga realizujete u sopstvenoj reziji.
|
|
|
|
|
|
|
  |
1 član(ova) čita ovu temu (1 posetilaca i 0 anonimnih članova)
0 članovi:
|
|